Sumnja i prijavljivanje štetnog ponašanja

U NLB Banci vjerujemo da odgovorno korporativno upravljanje ne znači samo poštovanje zakona, propisa i standarda. Važan dio našeg poslovanja je integritet i transparentnost poslovanja.

Sistem za prijavljivanje štetnog ponašanja u Banci namijenjen je svima koji vjeruju da je počinjeno djelo na štetu Banke ili njenih zaposlenih, ali i klijenata, što može imati posljedice u smislu regulatornih sankcija, kaznene odgovornosti ili narušavanja ugleda Banke.

Štetno ponašanje je ponašanje koje šteti Banci, zaposlenima i njenim klijentima i partnerima, pa vas stoga podstičemo da prijavite takvo ponašanje, koje će nadležne službe unutar Banke pregledati u skladu s internim pravilima i procedurama. Na ovaj način svaki pojedinac pomaže da se pravovremeno preduzmu potrebne radnje i spriječi ili barem ublaži šteta.

U slučaju otkrivanja sumnje na štetno ponašanje u Banci, dostupni su sljedeći (takođe anonimni) kanali za prijavu sumnji na štetno ponašanje:

1. Putem Whistler aplikacije (anonimno ili otkrivanjem identiteta);
2. Putem obične pošte: NLB Banka AD Podgorica, Bul. Stanka Dragojevića br. 46, za SPUP - ne otvaraj! Zviždaču koji podnosi prijavu, će biti zagarantovana anonimnost, osim ako isti želi da otkrije svoj identitet.

Zakon o sprečavanju korupcije ( „Sl.list“ br. 54/24 ), u glavi III uredio je postupak podnošenja prijave zviždača i način rješavanja po istoj. U najvažnijem, Zakonom o sprečavanju korupcije uređuje se da zviždač ima pravo da prijavi svaku nepravilnost ako ima opravdan razlog da sumnja u njeno postojanje, a poslodavac ne smije na bilo koji način ograničiti ili zabraniti to pravo.

Prijava se može podnijeti pisano, elektronskim putem, usmeno na zapisnik ili telefonom, a identitet zviždača mora biti zaštićen i može se otkriti samo ako je to nužno u zakonom propisanom postupku. Zakonom se strogo zabranjuje svaka zloupotrebu prijavljivanja, odnosno podnošenje svjesno lažne prijave.

Zakon o sprečavanju korupcije definiše da zviždač može prijaviti nepravilnosti interno poslodavcu ili eksterno Agenciji za sprečavanje korupcije, a ako nema reakcije ili postoji opasnost, može ih javno objelodaniti. Dodatno, zviždač može podnijeti prijavu Agenciji i bez prethodnog podnošenja prijave poslodavcu na kojeg se prijava odnosi.

Poslodavac je dužan da prijavu provjeri, preduzme mjere i u roku obavijesti zviždača o ishodu postupka. U svim fazama postupka mora se poštovati načelo povjerljivosti i zaštite podataka o zviždaču. Zakon posebno štiti zviždača od odmazde i nanošenja štete, bilo direktno ili indirektno.

Zabrana nanošenja štete zviždaču definisana je članom 66 Zakona o sprečavanju korupcije, gdje se precizira da je zabranjeno direktnim ili indirektnim činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja u radnom okruženju zviždaču nanijeti štetu stavljanjem u nepovoljniji položaj u vezi sa podnošenjem prijave, odnosno javnim objelodanjivanjem informacija, te se ta taksativno navode situacije nepovoljnijeg položaja shodno zakonu, gdje je prepoznato između ostalog otkazivanje ugovora, premještaj, uskraćivanje zarade, onemogućavanje napredovanja, mobing, diskriminacija ili bilo koji drugi vid pritiska.

Svaka mjera poslodavca koja ima za cilj da kazni zviždača zbog prijave smatra se ništavnom.

Zviždač ima pravo na sudsku zaštitu i naknadu štete, a sudski postupak je hitan i oslobođen obaveze prethodnog mirenja. Teret dokazivanja da postupci poslodavca nisu povezani s prijavom leži na poslodavcu. Zaštita se pruža i pomagačima zviždača, kao i licima koja su s njim povezana. Ako zviždač, usljed pretrpljene štete, pokrene sudski postupak, Agencija će na njegov zahtjev obezbijediti potrebnu pravnu, finansijsku, psihološku i drugu stručnu pomoć. Pored zaštite, zviždač može biti i novčano nagrađen ako je njegovom prijavom spriječena nepravilnost ili ostvaren javni prihod, čime se dodatno podstiče prijavljivanje u interesu društva.